Masinsko malterisanje predstavlja završni sloj koji je odgovoran za estetski izgled zidova u prostoriji bez obzira na njenu namenu ali i njihovu zaštitu od spoljnih uticaja. Ima važan zadatak da sakrije cevi i instalacije, popuni pukotine i obezbedi ravne i glatke zidove koji su spremni za molerske radove.

Malterisanju prethode grubi građevinski radovi, a kada se sa njima završi moguće je pristupiti ručnom ili mašinskom malterisanju.

Ukoliko kao investitor, izvođač radova ili vlasnik učestvujete u renoviranju ili izgradnji nove kuće, ustanove, stambenog, poslovnog ili bilo kog građevinskog objekta u kojem će boraviti ljudi, važno je da znate koliko važnu ulogu igra kvalitet malterisanja zidova.

Malter je jednostavno osnova svake građevine i od njega zavisi kakav će utisak određena prostorija ostaviti na posetioce i sve one koji će u njoj boraviti ili one koji će kroz nju samo jednom proći.

Bez obzira na to sa koliko pažnje birate boju zidova, tapete i nameštaj, ili koliko dugo tragate za vrhunskim majstorima molerskog zanata, nepravilno malterisani zidovi prete da neravninama i pukotinama umanje uložen trud i pokvare dojam koji renovirana prostorija ostavlja.

masinsko malterisanjeMasinsko malterisanje

Mašinsko malterisanje je proces koji korisiti fabrički malter i specijalnu mašinu za malterisanje zidova, umanjuje potrebe za ljudskim radom i dovodi do besprekornih rezultata uz znatnu uštede vremena.

Mašinsko ili ručno malterisanje

Paralelno sa brzim razvojem tehnologije se neprestano teži automatizaciji, ili bar poluautomaizaciji, čovekovog rada. Pored toga što se na taj način svaki posao čini mnogo humanijim, smanjuje se mogućnost greške i obezbeđuje se standardizacija u radu, posao se obavlja brže i lakše se proverava kvalitet. Stoga se poslednjih godina može uočiti jedan vid tranzicije sa ručnog na mašinsko malterisanje čije su prednosti brojne. I dalje su u praksi prisutna oba metoda rada, ali se može reći da će u budućnosti mašinsko malterisanje preuzeti primat nad manuelnim.

Za sada ima još onih majstora i izvođača radova koji su decenijama u svom poslu i pružaju otpor promeni, međutim, uz puno uvažavanje njihove ekspertize i kvaliteta njihovog rada, mašinsko malterisanje je bolja solucija i po kriterijumu utroška vremena i po kriterijumu utroška materijala, a tu su i mnoge druge prednosti o kojima će biti reči u daljem tekstu.

Nije neophodno znati mnogo o poslu malterisanja da bi se razumelo u kojim sve aspektima mašinski rad može biti efikasniji od manuelnog. Nećemo reći da mašina može zameniti čoveka, ali dobra mašina upravljana od strane obučenog čoveka može znatno poboljšati performanse svakog posla. Shodno tome, postoj mnogo prednosti mašinskog malterisanja u odnosu na ručno i ostatak teksta je posvećen njima.

Prednosti masinskog malterisanja

Upotreba fabričkog maltera

Za potrebe mašinskog malterisanja nije potrebno ručno pravljenje maltera, korišćenje mešalice i nabavka svakog materijala posebno. Koristi se mašinski malter, koji je prethodno pripremljen u fabrici i dostavlja se na mesto izvođenja radova. Obim posla se znatno smanjuje, isključuje se potreba za pomoćnim radnicima i dodatnom opremom.

Dosledan kvalitet

Postupak ručnog malterisanja teče tako što se malter pravi na licu mesta i to ciklično, meša se u nekoliko faza. Samim tim, materijal ne može u svakoj iteraciji biti jednake gustine i sastava, a to se kasnije odražava na krajnji rezultat. Dok se u mašini za mašinsko malterisanje fabrički malter konstantno meša, materijal je nepogrešivo ujednačen i srazmerno raspoređen. Kao rezultat se dobijaju besprekorno glatke površine, bez pukotina.

Mašinsko malterisanje i smanjenje troškova radne snage

Dok je za tradicionaln način izvođenja radova malterisanja neophodno imati čitavu ekipu ljudi: majstori koji malterišu, majstori na mešalici i pomoćni radnici, masinsko malterisanje je uznačajno manjoj meri zavisno od čoveka. Naime, uglavnom je angažovano od dva do četiri radnika po mašini, mada je neretko slučaj da je dovoljan i samo jedan.

U slučaju masinsko malterisanje nema potrebe za mešalicom, pa se radnici koji bi taj posao obavljali isključuju, a nema čak ni potrebe za pomoćnim radnicima, posao se ne rasipa, sve počinje i završava se sa mašinom, stoga nema nereda i propratnog posla. Potreban je jedan majsotr koji će mašinu napuniti unapred pripremljenim fabričkim malterom i to je sve.

Verovali ili ne, posao se može organizovati i tako da bude gotovo potpuno automatizovan, odnosno bez potrebe za radnicima uopšte. Ukoliko se koristi rasuti materijal koji se doprema putem silosa, on se može direktno preko sillomata dostaviti do mašine a silos se uz pomoć cisterni dopunjava po potrebi.

Visoka efikasnost i produktivnost

Mašinsko malterisanje je proces koji traje puno kraće od ručnog malterisanja, mašina je već, po prirodi stvari, znatno brža od čoveka a treba uzeti u obzir i da se eliminišu zastoji u radu koji su posledica ljudskog faktora. Primera radi, u toku jednog radnog dana se uz pomoć mašine može omlaterisati i do 400 metara kvadratnih što je 12 puta više nego što je ručno moguće obaviti. Složićete se da se na ovaj način štedi novac u istoj meri koliko i vreme.

Eliminisanje nereda i propratnog posla

Kao što je već navedeno, mašinsko malterisanje ne zahteva mešalicu i pravljenje materijala na mestu rada, stoga ne dolazi do rasipanja materijala, prašine i nereda. Nema potrebe za radnicima koji obavljaju poslove čišćenja i čitav proces postaje mnogo jeftiniji, efikasniji i čistiji.

Zaključak je da je masinsko malterisanje efektivnije, ekonomičnije i efikasnije od ručnog, odnosno, da daje bolje rezultate za manje uloženog vremena i novca.